Banjalučka pivara: Udar kompanija iz okruženja na bh. industriju

Banjalučka pivara poslovnu je 2006. godinu završila sa 11,2 miliona KM gubtika. Gotovo identičan gubitak registrovan je i na kraju 2005. godine, samo što su prošle godine prihodi kompanije pali sa 30 na 25,4 miliona KM. Ujedino, prošle godine Pivara je dobila novog vlasnika, britanski investicioni fond Altima Partners, koji preko svoje dvije kompanije, Altima Global Special Situations Fund sa Kajmanskih ostvrva i Altima UK Value Investments Limited iz Londona, kontroliše 66,1 posto dionica banjalučkog proizvođača piva.

Novi menadžment Banjalučke pivare, sa Britancem Nicholasom Pennyem na čelu, tvrdi da je nemoguće za godinu dana popraviti loše poslovanje u kompaniji koja je godinama poslovala s gubicima. Osim toga, Penny smatra da nelojalna konkurencija i loši zakonski propisi u našoj zemlji uništavaju ne samo Banjalučku pivaru nego cjelokuponu domaću industriju piva. Iako u BiH posluje pet domaćih pivara, naša zemlja je okružena sa tri velike svjetske multinacionalne korporacije (InBev, Carslberg i Heineken), koje na bh. tržište uvoze ogromne količine piva proizvedenog u susjednim zemaljama (Apatinska i Nikšićka pivara, Pivara Čelarevo i Karlovačka pivara), plus svoje matično pivo pod raznim markama.

Tvrdnje menadžmenta Banjalučke pivare su prilično osnovane. U BiH se godišnje, prema pouzdanim analizama, popije oko 2,8 miliona litara piva, a instalirani kapaciteti pet domaćih pivara iznose tri miliona litara. No, od popijenog piva na uvozno se odnosi 60 posto, a na domaće samo 40 posto, tako da doamći pivari koriste makisimalno do 40 posto instaliranih kapaciteta. Primjera radi pomenimo da se u susjednoj Hrvatskoj nasuprot tome popije samo 10 posto uvoznog piva, u Srbiji oko četiri posto, a u Sloveniji ispod dva posto!

Ovakva situacija na bh. tržišu piva direktna je posljedica nekoliko odluka Vijeća ministara BiH koje su pivarsku industriju dobro uzdrmale. Ipak, najnelogičnija i najpogubnija od svih je odluka da domaći proizvođači plaćaju deset posto carine na uvoz slada i hmelja, kojeg, usput budi rečeno ne proizvodi niko u BiH, a da su pri tome inostrani pivari oslobođeni plaćanja carina po osnovu CEFTA ugovora kada uvoze pivo u BiH! Pri tome se stvaraju ogromne mogućnosti za lagano uništavanja domaćih proizvođača sa dampinškim cijenama, jer su odlukam Vijeća ministara BiH u ovom slučaju favorizovani uvoznici nauštrb domaćih proizvođača.

Ovo je ključni problem svih a ne samo Banjalučke pivare, koji, kako trenutno stvari stoje, neće se lako niti brzo riješiti. Pritisnuta ovim i drugim problemima Banjalučka pivara je godinama poslovala s gubicima, iako zapravo kompanija ima sjajne pretpostavke za razvoj. Naime, Banjalučka pivara godišnje može proizvesti 1,2 miliona hektolitara piva, što je najveći instalirani kapacitet ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji. No, nasuprot tome, Banjalučka pivara trenutno godišnje proizvodi oko 300 hiljada hektolitara piva Nektar i Crni Đorđe, što je otprilike na nivou proizvodnje Pivare Tuzla.

Ukupna aktiva Banjalučke pivare na kraju prošle godine iznosila je 78 miliona KM, a osnovni kapital 65,1 milion KM. Dugoročne obaveze kompanije na kraju godine iznosile su 19,3 miliona KM, a kratkoročne obaveze 8,8 miliona KM. Prihodi od prodaje u 2006. godini pali su za 15 posto u odnosu na 2005. i iznosili su 25,4 miliona KM. Međutim, EBIDTA, što je akronim od engleskih riječi Earnings Before Interest, Taxes, Depreciation and Amortization, odnosno zarada ostvarena prije obračunatih kamata, poreza, depresijacije (za šta se kod nas se ustalio pogrešan naziv inflacija) i amortizacije, za Banjalučku pivaru je na kraju prošle godine iznosila 1,9 miliona KM. No, amortizacija je „pojela“ deset miliona KM prošle godine, tako da je na kraju finansijski rezultat poslovanja kompanije ipak bio negativan.

Banjalučka pivara ove godine dobila je od Međunarodnog instituta za okus i kvalitet iz Brisela za svoje Nektar pivo prvu nagradu za izuzetan kvalitet s tri zvjezdice. U kompaniji u ovoj godini najavljuju i pokušaj prodora na tržište FBiH, kao i osvajanje novih tržišta, poput američkog i kanadskog, gdje je izvoz već počeo.

Pozicija 31.12.2005. 31.12.2006.

Ukupna aktiva 77.428.407 KM 78.001.237 KM

Ukupni kapital 47.696.303 KM 65.196.303 KM

Dugoročne obaveze 21.804.798 KM 19.356.591 KM

Kratkoročne obaveze 15.815.958 KM 8.832.609 KM

Prihodi od prodaje 30.026.265 KM 25.479.213 KM

Dobit / gubitak -11.566.312 KM -11.227.837 KM

Napomena: Podaci u tabeli preuzeti su iz nerevidiranog finansijskog izvještaja o poslovanju dioničkog društva i mogu se znatno razlikovati od revidiranog finansijskog izvještaja. Prihodi od prodaje ne odnose se na ukupne prihode, kao što se ni troškovi prodaje ne odnose na ukupne rashode kompanije.