Žene vode četvrtinu firmi u BiH - Nemaju privilegovan status i dobri su poslodavci

Žene u BiH bi trebalo da budu smjelije, a država susretljivija prema preduzetničkim idejama, smatraju čelnice nekolikoa kompanija u BiH. Iako nisu direktno ugrožene zato što su žene, poslovati u dominantno muškom okruženju, ali i po pravilima kakva važe u BiH je destimulirajuće, tim prije što prema analizi Asocijacije poduzetnica BiH četvrtina firmi pripada ženama, a firme koje one vode zapošljavaju 44% radnika u BiH.

Od lošeg imidža države do dvostrukog oporezivanja i nevraćanja PDV-a, problemi su s kojima se susreću poduzetnice u BiH, bilo da su pokrenule vlastiti biznis ili su u BiH na čelu kompanije koja je dio lanca stranih investitora.

Snježana Kopruner, direktorica kompanije "GS-Tvornica mašina Travnik", u BiH je došla iz Njemačke, kao predstavnik stranog investitora koji je propalu firmu nakon privatizacije vratio u život. Danas izvoze više od 90% svojih proizvoda na strano tržište, zapošljavaju desetine radnika i ne duguju ni marku poreza. S druge strane, navodi Kopruner, nailaze samo na poteškoće.

- Poreska politika za izvoznike je da ne plaćaju 10% poreza na dobit, što je pozitivno. Prilično negativno i što utiče na nekonkurentnost jesu visoki doprinosi koji su duplo veći nego na Zapadu. Mislim da bi se u BiH trebali bar prepoloviti da bi firme bile konkurentne. Poslodavce se stalno tjera u kriminalni milje i stalno čujete kako su svi na minimalcu, ali ja razumijem te poslodavce koji moraju to raditi da bi bili konkurentni - kaže Kopruner.

Ona navodi kako je još jedan od destimulirajućih faktora taj što država od malih kompanija traži da plate PDV po fakturama koje nisu naplatili, a istovremeno ne vraća na vrijeme PDV firmama koje izvoze.

- Jednom smo imali osam inspekcija, dok smo tražili povrat pola miliona maraka sredstava koje je država zadržavala, a istovremeno nam je taj novac trebao za rad - pojašnjava Kopruner.

Žena pionir u privatnom sektoru zdravstva Fadila Milavica, direktor "Poliklinike FM", kaže kako nikakve olakšice od države nije dobila, čak je i u nepovoljnijem položaju u odnosu na javno zdravstvo.

- Mi imamo svoje fondove pri poliklinici i tako se educiramo. Jedina pomoć koju sam dobila iz finansijskog sektora je bila internet i "Facebook" stranica od EBRD-a. Mi nemamo povrat PDV. Sad uvozimo veliku opremu, recimo C luk, da bismo imali modernu operacionu salu, ali nemamo povrat PDV i tih 17% bespovratno damo državi - navodi Milavica i dodaje kako se sada uvoze i osnovne komponente koje se ne mogu naći na tržištu BiH.

- U BiH od naših kuća ne možete dobiti ni, recimo, jod za operativno polje, što je nekada bilo u "Bosnalijeku". Ne možete na našem tržištu naći obični lidokain da čovjeka obezbolite. To je samo dio od bezbrojnih problema s kojima se suočavamo - konstatuje Milavica.

Izvrsni poslodavci

Žene poduzetnice u BiH, iako nemaju privilegovan status, pokazale su se prema istraživanju Asocijacije poduzetnica BiH kao izvrsni poslodavci, kaže predsjednica Aida Zubčević.

- Četvrtina svih firmi pripada ženama. Nesolventnih firmi koje vode žene je daleko manje od muških, dok 44% zaposlenih radi u firmama u kojima su žene vlasnice, suvlasnice ili su na rukovodećim mjestima. Od ukupnog prihoda skoro 40% otpada na firme u ženskom vlasništvu - kaže Aida Zubčević.

Kasting agencija "Zona" čija je direktorica Anila Gajević jedna je od najuspješnijih na području cijele regije. Zastupa glumce koji su igrali u svjetskim blokbasterima, sarađuje s najvećim producentskim kućama. Međutim, okruženje u kojem radi, kaže Gajević, destimulirajuće je za bilo kakvo djelovanje u kulturnoj industriji.

- Pogotovo kada je PDV u pitanju imamo klasično dvostruko oporezivanje. Fakturišemo angažman glumca koji uključuje njegov bruto honorar i na njega ide PDV plus agencijske uluge na koje plaćamo PDV iako bi se samo na to trebao plaćati porez - komentariše Anila Gajević.

Država, kaže Gajević, umjesto firmi stimuliše udruženja građana.

- Recimo Ministarstvo civilnih poslova BiH raspiše konkurs za grant sredstva za udruženje građana, i onda je ljudima lakše to osnovati, nikoga ne zaposliti nemati dobit i samim tim ne plaćati porez - navodi Gajević.

Još jedan od problema koji ističe Gajević jesu vize.

- Naš glumac Miraj Grbić koji je trebalo da snima u Kanadi, mi smo muku mučili da dobije vizu i otputuje. Adnan Hasković koji je trebalo da ide na premijeru filma "Twice Born", u kojem igra sa Penelope Cruz i Emile Hirsch, dobio je vizu dan pred polazak. To su sve stresovi kroz koje mi prolazimo, jer BiH nema dobar imidž u svijetu - konstatuje Gajević.

Uz nepovoljnu zakonsku regulativu, koja nerijetko kumuje propasti kompanija, BiH ima i nesređen obrazovni sistem koji se treba prilagoditi potrebama.

Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH kaže kako "postoji ogroman disparitet između tržišta rada i obrazovnog sistema i ukoliko BiH na svim nivoima ne uradi nešto ozbiljno na ovom planu privreda može zapasti u još veće probleme".

Žene poduzetnice navode da, bez obzira što je teško uspjeti u dominantno muškom okruženju i igrati prema nelogičnim pravilima koja važe samo u BiH, ne namjeravaju odustati.

Iako su brojne ideje propale zbog maćehinskog odnosa prema biznisu, savjetuju da se žene odvaže i pokrenu vlastiti biznis, da se educiraju same, ako već niko ne pomaže, ali i da budu uporne jer ako ne pomognete sami sebi, očito da niko neće.