Amir Softić, izvršni direktor Sparkasse banke - Osigurali smo dugoročnu stabilnost

Sve velike ekonomske krize uzrokovane su akcijama bankarskog sektora i stoga je ova oblast jedna od ključnih za ekonomski razvoj svake zemlje. Napori Evropske unije da još oštrije regulira ovu oblast bi, prema najavama stručnjaka, trebali doprinijeti smanjenju rizika od nove recesije. Bosna i Hercegovina u tom pogledu dijeli sudbinu ostalih zemalja, te je stabilan i likvidan bankarski sektor izuzetno važan za privredni rast i zapošljavanje. O ovim i sličnim temama "Novo vrijeme" je razgovaralo sa Amirom Softićem, izvršnim direktorom Sparkasse banke.

Možete li za početak reći nešto o svom profesionalnom putu do trenutne pozicije?

- Moj profesionalni razvoj je, iz pozicije jednoga bankara, bio prilično neuobičajen. Naime, ja sam prije nego što sam diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, radio kao novinar i urednik na TV BiH. To iskustvo je kasnije bilo veoma značajno, posebno u oblastima za koje su potrebne analitičke sposobnosti i prezentacijske vještine.

Bankarstvom sam se počeo baviti 1998. godine, kao kreditni službenik u Turkish Ziraat banci, koja je zapravo bila jedna od prvih međunarodnih banaka koje su svoje poslovanje započele u BiH. Nakon ovog iskustva, karijeru sam nastavio u HVB banci i kasnije u UniCredit banci kao menadžer rizika. S obzirom na to da oblast upravljanja rizicima zahtijeva posjedovanje analitičkih vještina i fokusiranje na detalje, ova oblast je za mene predstavljala područje u kojem sam se prirodno mogao najbolje profesionalno usavršiti. Istovremeno, oblast upravljanja rizicima te druge slične oblasti u okviru bankarskog segmenta od vas zahtijevaju kontinuirano učenje i usavršavanje. Jedino na taj način se mogu pratiti brojne promjene regulatornog okvira bankarskog sektora, te zahtjevi za uspostavljanje visokih standarda zaštite banaka od rizika s kojim se banke svakodnevno susreću. Prihvatajući učenje kao "conditio sine qua non" svog profesionalnog razvoja, odabrao sam put koji zaista može omogućiti da u ovoj oblasti steknete veoma konkretna znanja i iskustva. Ja sam svoj razvojni put usmjerio i ka akademskoj oblasti, u okviru koje sam upravo stekao i status PhD kandidata. Moja doktorska disertacija vezana je za temu mogućih efekata regulacije bankarskog sistema EU na stabilizaciju poslovnih ciklusa i prevenciju finansijskih šokova u BiH.

Čime se konkretno bavite u Sparkasse banci?

- Kao izvršni direktor Sparkasse banke, odgovoran sam za oblast upravljanja rizicima, finansije, pravnu direkciju, regulatornu usklađenost i oblast sprečavanja pranja novca. Dakle radi se o, kako bi mi rizičari to definirali, drugoj liniji odbrane finansijske institucije, čiji primarni zadatak jeste prevencija i redukcija rizika koji ugrožavaju stabilnost poslovanja banke.

Kako općenito ocjenjujete situaciju na bankarskom tržištu BiH? Je li ono stabilno i pod kvalitetnim nadzorom nadležnih institucija?

(Foto: sparkasse.ba)

- Bankarski sektor sigurno je jedan od najuređenijih sektora u državi, što suštinski i mora biti, jer su nam sve dosadašnje finansijske krize pokazale da izvori finansijskih šokova dolaze iz bankarskog segmenta. Banke putem endogene monetarne ponude novca determiniraju poslovne cikluse i na taj način direktno utječu na rast ili pad ekonomije jedne zemlje. Što se tiče stabilnosti bankarskog sektora BiH, možemo reći da je bankarski sektor relativno stabilan i veoma likvidan. Kad kažem relativno stabilan, onda mislim na minimalan nivo adekvatnosti kapitala, koji su entitetske agencije za bankarstvo uspostavile na nivou od 12%, što je znatno iznad EU prosjeka od 8%. Ipak, ova hipoteza će u narednom periodu morati biti dodatno dokazana putem očekivanog usklađivanja regulatornog okvira bankarskog sektora BiH s politikama finansijske stabilnosti, koju provodi EU. Novi regulatorni okvir BASEL III standarda u prvi plan stavlja provođenje politika za adekvatnije prepoznavanje oštećenja kreditnog portfelja i neprihodujućih kredita, te protuciklične mjere alokacije ekonomskog kapitala potrebnog za pokriće očekivanih gubitaka. Fokus je na kvalitetu aktive i ranom prepoznavanju, mjerenju i pokriću očekivanih gubitaka. U tom smislu, naš regulatorni okvir će morati izvršiti usklađivanja s određenim direktivama evropskog bankarskog regulatora (EBA).

Obični građani ali i firme se često žale da su kamatne stope za kredite previsoke u usporedbi s onima u Zapadnoj Evropi. Kako se formiraju kamatne stope za BiH i kad bismo mogli očekivati njihov pad?

- S obzirom na to da monetarna politika nije u rukama Centralne banke BiH, kamatne stope su u direktnoj korelaciji s izvorima refinansiranja. Ako banke svoje izvore refinansiranja imaju u kreditnim linijama ili na međunarodnom tržištu novca, onda kreditni rejting zemlje ima ključnu ulogu u obrazovanju cijene refinansiranja na osnovama rizika ulaganja. Drugi izvor obrazovanja kamatnih stopa su depoziti pravnih i fizičkih lica, odnosno pasivne kamate koje banke plaćaju depozitarima. Kad govorimo o kreditnom rejtingu zemlje, nažalost moramo biti svjesni da je naš kreditni rejting u kategoriji "Junk" i najlošiji je u ovom dijelu Evrope i da zbog toga investitori moraju ukalkulirati veće moguće gubitke investiranja. Lošiji rejting naše zemlje je dominantno posljedica procijenjene političke i pravne nesigurnosti. Naime, u dijelu pravne nesigurnosti, mi se moramo suočiti sa činjenicama da su, naprimjer, naši izvršni postupci izuzetno spori i neefikasni, da zemljišne knjige ne postoje u određenim dijelovima zemlje, da su stečajni postupci obilježeni brojnim nepravilnostima itd. Međutim, ipak kad usporedite kamatne stope s onima u zemljama u susjedstvu (ne u zemljama Zapadne Evrope), onda ćete vidjeti da su one u BiH niže u odnosu na kamatne stope u Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori unatoč lošijem kreditnom rejtingu. Razlog za to je postojanje snažne konkurencije na bankarskom tržištu BiH, što dugoročno nije dobro za daljnje investiranje u bankarski sektor BiH, zbog manje profitabilnosti u odnosu na rizike zemlje. Zbog toga svi, prvenstveno kao građani BiH, moramo insistirati na upostavljanju pravne i političke sigurnosti, što jedino može utjecati na to da se kamatne stope u BiH jednoga dana mogu uspoređivati sa kamatnim stopama u zemljama Zapadne Evrope.