Zanimljive činjenice o banjolučkom hotelu "Bosna"

Malo je onih koji su i na jedan dan pohodili Banja Luku, a da nisu posjetili najreprezentativniji ugostiteljski objekat u ovom gradu - hotel "Bosnu".

Arhitektonski ljepotan i dobitnik posebnog priznanja (1976) nekada prestižnog projektantskog konkursa za najbolje arhitektonsko rješenje u Jugoslaviji, u organizaciji tadašnjeg lista "Borba", ove godine navršava četiri decenije od izgradnje. Sadašnji objekat bio je reinkarnacija prvog koji je stradao u krajiškoj kataklizmi krajem oktobra 1969. godine. A ono što nije porušio zamljotres, sa zemljom su sravnili pripadnici inženjerijske jedinice bivše JNA.

Hroničari Banja Luke, uprkos dilemama, ipak su se složili da je preteča starog i srušenog hotela bila obična gostiona pod nazivom "Bosna". Ona je počela da radi 1885. godine i ispred nje se tada nalazila, a i sada se nalazi, najljepša bašta u Banjoj Luci.

- Valja znati da stabla u toj bašti nisu vršnjaci nadaleko čuvenih banjolučkih aleja - zapisao je pokojni Aleksandar Ravlić, novinar i publicista, u svojoj knjiškoj minijaturi "Drugo stoljeće Hotela Bosna".

- Naime, banjolučki drvoredi počeli su svoj život 1880. godine, a najstariji snimci hotela "Bosna" pokazuju da stabla u bašti hotela, u kojoj se nalazio natkriveni dugački hladnjak, svojom debljinom odaju mnogo veću starost.

"Bosna" je do kraja 19. vijeka bila gostiona sa lijepom baštom i prirodnom hladovinom, a kako je rastao grad, tako su se povećavale i smještajne potrebe. Vlasnik ugostiteljskog lidera u Banjoj Luci, Anton Mercl, investirao je 1913. značajna sredstva u nadogradnju, pa je restoran dobio 70 soba.

Istoričari su zabilježili da je objekat u to vrijeme bio jedan od rijetkih koji su imali telefonski priključak. I što je još važnije - hotel je bio prvi susjed Željezničke stanice u centru Banja Luke. U tu stanicu ulazile su kompozicije iz Beča, Sarajeva i iz drugih destinacija.

Novu dogradnju "Bosna" doživljava 1931, kada se podiže još jedan sprat. I ugrađuje se prvi lift. Broj soba se udvostručuje na 150, što apartmana, što običnih soba. I svaka je imala i hladnu i toplu vodu. Ugrađeno je centralno grijanje. Hotelom je tada direktorovao Emerik Paskolo, Italijan porijeklom.

Desetljeća uoči Drugog svjetskog rata kolektiv hotela "Bosna" na čelu sa preduzimljivim menadžerom započinje sa proslavama dočeka Nove godine, koja se tada zvala - Silvestrovo. U listu "Nova štampa" uoči 1932. godine pojavio se oglas u kojem je se najavljivala proslava. Tada je Banja Luka imala nešto više od 20.000 stanovnika.

Tek 1933. godine hotel "Bosna" u Banjoj Luci dobija konkurenciju. Tada je otvoren hotel "Palas", pa su tadašnje generacije Banjolučana imale običaj da se prošetaju alejom - Od "Bosne" do "Palasa". Ta navika je ostala i do današnjih dana.

Banja Luka 1936. postaje centar Vrbaske banovine i počinje njen ekonomski procvat, a hotel "Bosna" prati dinamiku razvoja grada. Uz svakodnevne brojne goste, "Bosna" je bila i stecište najvažnijih društvenih zbivanja i događanja. Tako je u "Bosni" nastao Klub akademičara Banjaluke (KAB)- jedna od najprogresivnijih organizacija intelektualne omladine koju su komunisti ugasili početkom osamdesetih. Tu je održana i osnivačka skuština Radničkog sportskog društva "Borac", pa KUD "Pelagić"...

Bivše i sadašnje zdanje hotela "Bosna" povezuje isti ulaz u najljepšu banjolučku baštu, koji je ostao netaknut. Arhitektonsko rešenje sadašnje "Bosne" uradili su inženjer Anto Džeba i Predrag Bulović. Danas raspolaže sa oko 400 ležaja i brojnim sadržajima koji su osigurali četiri zvjezdice u A kategoriji.

"Bosna" je poklekla u krajiškom zamljotresu prije 46 godina kada je samo u Banjoj Luci izbrojano dvadesetak ljudskih žrtava. Početkom 1970. pripadnici JNA, predvođeni potpukovnicima Dragorom Radunovićem i Jovom Pejčinovićem, poravnali su sa zamljom zdanje, tada staro 85 godina.

Za svega pet godina, na istoj lokaciji niklo je novo, veleljepno izdanje hotela "Bosna", koje ove godine proslavlja još jedan veliki jubilej, prenosi portal "Banjalukalive".