Općine FBiH tvrde da su godišnje oštećene za 18 mil KM

(Foto: Teodora Brnjoš)

Prema Zakonu o dugu i zaduživanju Federacije, u tom procesu učestvuju svi nivoi vlasti. No, onaj najniži - općinski, u tom lancu najviše strada. Novac od MMF-a do njih i ne dolazi, a tvrde da zbog vraćanja kreditnih sredstava, ostaju oštećeni za skoro 18 mil KM godišnje.

Od sredstava MMF-a općine nisu nikad vidjele ni marke. No redovno sudjeluju u vraćanju tog duga - samo u protekle tri godine ostale su bez preko 40 mil KM. Dovedeni su, tvrde, u bezizlaznu situaciju. Praksu sudjelovanja u otplati vanjskog duga Bosne i Hercegovine u jedinicama lokalne samouprave nazivaju udarom na njihove budžete.

Nevladin sektor ide još korak dalje – tvrde da su Zakon o pripadnosti javnih prihoda i Zakon o dugu i zaduživanju diskriminirajući prema građanima.

- Ti aranžmani kod MMF-a zapravo se koriste za pokrivanje socijala, davanja plaća korisnicima proračuna, a ne ulaže se u ono što je prijeko potrebno. Da se taj novac koristi u realni sektor, to bi značilo nova zapošljavanja - kaže Vedran Arapović, predsjednik udruge građana "Vrisak" iz Mostara.

U federalnoj Vladi kažu – zakoni su takvi kakvi jesu. Ne bježe od činjenice da raspodjela sredstava od PDV-a nije pravična, ali ističu kako bi proces izmjene tih rješenja bio složen i zahtjevan.

- Dok još nemamo zvanične rezultate popisa stanovništva, taj proces faktički nema smisla, a nije bilo ni konsenzusa da bi se mogao zgodno izmijeniti taj Zakon o pripadnosti javnih prihoda - navodi Ante Krajina, ministar finansija FBiH.

Od "zgodne" izmjene zakonskih rješenja najniži nivo vlasti neće odustati, baš kao ni od zahtjeva za povrat novca koji im je, zbog otplate vanjskog duga, proteklih godina umanjivan. Kako kažu, vrijeme koje su federalnoj vlasti dali za konkretnu reakciju ističe, a tužbe po ovom osnovu već su spremne.