Za Vranicu 2007. godina biti će jedna od najuspješnijih do sada

Za građevinsku kompaniju Vranica Sarajevo 2007. godina bit će jedna od najuspješnijih poslovnih godina, smatra direktor Edin Zekić. On svoj optimizam gradi na već ugovorenim poslovima i obimnim građevinskim investicijama i radovima u Sarajevu, čija se vrijednost samo u segmentu visokogradnje procjenjuje na najmanje pola milijarde KM. Zbog tih radova u glavnom gradu BiH Zekić je povukao i dio radnika Vranice iz Njemačke, jer je jednostavo isplativije angažovat ih u našoj zemlji.

Ni 2006. nije bila neuspješna za Vranicu, iako Zekić tvrdi da je kompanija u prošloj godini poslovala lošije nego godinu ranije. No, prošla godina u historiji Vranice ostaće upamćena po dva važna događaja. Vjerovali ili ne, vrijednost dionica Vranice na berzi je u prošloj godini porasla za 1.929 posto, sa 8,6 KM s početka januara 2006. na trenutnih 174,55 KM. Drugim riječima, ko je početkom 2006. godine u dionice Vranice uložio recimo 2.000 KM, danas bi mogao te dionice prodati 40.593 KM i kupiti jedan manji jednosoban stan u Sarajevu.

Druga važna stvar vezana je također za ovaj nevjerovatan rast vrijednosti dionica, a riječ je o realnijem knjiženju imovine Vranice koja je urađena tokom prošle godine, a u skladu sa Međunarodnim računovodstvenim standardima. Na taj način aktiva (ukupna imovina) Vranice je porasla za 70 posto, odnosno u apsolutnim iznosima sa 28.701.120 KM na 48.820.451 KM.

Vranica Sarajevo je poslovnu 2006. godinu završila sa 119.802 KM neto dobiti, što je za 35 posto više od profita ostvarenog u 2005. No, prihodi od prodaje Vranice su prošle godine pali za 23,9 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupni prihodi od prodaje u prošloj godini iznosili su 17.751.080 KM.

Međutim, paralelno sa padom prihoda pali su i troškovi prodaje na 21.943.988 KM, tako da je bruto gubitak Vranice ipak ostala gotovo na istom nivou kao i godinu dana ranije - na ukupno 4.192.908 KM. No, kompanija je u finansijskom izvještaju iskazala i prihode po osnovu promjene vrijednosti stalne imovine, tako da je na kraju ipak poslovala pozitivno.

Upisani osnovni kapital Vranice iznosi 14.558.245 KM, dugoročne obaveze 489.105 KM (dakle, kompanija nije prezadužena), a kratkoročne obaveze 21.405.155 KM. Vranica je u toku prošle godine isplatila i 2.457.703 KM neto plata za svojih 530 radnika, što praktično znači da je prosječna mjesečna plata u ovoj kompaniji iznosila 386 KM neto, bez naknada i toplih obroka. Uplaćeni doprinosi na plate i naknade u prošloj godini su iznosili 1.846.403 KM.

Vranica Sarajevo (berzanski simbol VNCARK1) ima emitovanih ukupno 223.973 dionica, nominalne vrijednosti 65 KM. No, prošle sedmice dionice Vranice su se prodavale na berzi po cijeni od 174 KM, što znači da je trenutna tržišna kapitalizacija kompanije (vrijednost kompanije) 39.093.860 KM. Zvuči nevjerovatno, ali ako tržišnu kapitalizaciju poredimo sa ukupnom aktivom kompanije, onda se može konstatovati da zapravo dionice Vranice u narednom periodu mogu još rasti!

Vlasnička struktura u Vranici je u posljednjih godinu dana znatno promijenjena. Nakon što su radnici privatizirali ovu kompaniju i otkupili je za certifikate, oni su potom u proteklim godinama prodali te dionice za male iznose, tako da radnika danas nema među prvih deset dioničara. Najveći dioničar Vranice trenutno je investicioni fond Bosfin, koji kontroliše 14,15 posto dionica kompanije. Slijede Raiffeisen banka BiH (8,1 posto, skrbnički račun), a zatim brokerska kuća Eurohaus Sarajevo (5 posto), Muhamed Zornić iz Sarajeva (5 posto), Aktiva Invest Ljubljana (3,6 posto), Absolute Bar (2,4 posto), Brodomerkur Split (2,1 posto), Ševko Obralija iz Sarajeva (2,1 posto), Mepas Široki Brijeg (1,7 posto) i Husein Verem iz Travnika (1,2 posto).

Šta kažu analitičari?

Armin Mulahusić, certificirani investicioni savjetnik, kaže da nema nikakve sumnje da je Vranica kvalitetna kompanija, bez premca u sektoru visokogradnje u BiH. Također, smatra da je trenutna vrijednost dionica Vranice realna, ali pretpostavlja da nema prostora za daljnji rast jer ne vidi potencijalne investitore koji su spremni za preuzimanje kompanije.

"Problem je u tome što je potencijalnim investitorima iz, recimo, Slovenije i Hrvatske jeftinije kupiti dva - tri ovdašnja inženjera i napraviti građevinsku kompaniju u BiH od nule, nego platiti 39 miliona KM za već postojeću firmu", kaže on. "No, ni to ne mogu sa sigurnošću tvrditi, pošto se naše tržište kapitala ponaša potpuno iracionalno. Ja mislim da je vrijednost manje više svih dionica na SASE nerealna i prenapuhana, tako da ne vidim prostora za dodatni rast. No, s druge strane, ima i činjenica da neka dionica vrijedi onoliko koliko je neko spreman da je plati, tako da je jednostavno nezahvalno davati bilo kakve prognoze".