Zanimanje znatno utiče na depresiju

Na depresiju, osim nasljednih faktora i životnih okolnosti, utiče i posao kojim se bavimo, pokazuje najnovija američka studija.

Prvi na listi su poslovi koji podrazumijevaju neposrednu brigu o bolesnima, a to se prije svega odnosi na medicinsko osoblje. Stručnjaci ovo objašnjavaju ne samo stresom zbog stanja pacijenta, već i zato što nema povratne reakcije nemoćnih. Svakodnevni kontakt sa osobama koje su veoma bolesne, stare, hendikepirane ili pak suviše mlade pa ne umiju da pokažu zahvalnost, na duže staze podstiče depresiju, tvrde psiholozi.

Konobari su na drugom mjestu. Osim napornog posla i uglavnom male plate, oni se svakodnevno suočavaju sa zahtjevnim mušterijama sklonim da im naređuju i omalovažavaju ih. Treće mjesto zauzimaju socijalni radnici. S jedne strane, svakodnevno slušaju tužne i tragične priče, a s druge, ugroženima ne mogu uvijek da pomognu zbog birokratskih pravila, pa postaju frustrirani.

Ljekari koji se suočavaju sa smrću, patnjom i bolom takođe su skloni depresiji, uprkos odbrambenim mehanizmima. Peto mjesto na ovoj neslavnoj listi zauzimaju umjetnici. Neredovni honorari, sklonost preispitivanju, samokritici, umanjivanju svog talenta i značaja pogubno djeluju na psihu.

Na spisku se nalaze i učitelji od kojih se očekuje mnogo u radu sa djecom i trgovci, a depresivni su i zaposleni koji rade u noćnim smenama, izolovani od drugih kolega, a uglavnom slabo plaćeni. Finansijski savjetnici i računovođe imaju uglavnom dobra primanja, ali preuzimaju na sebe ogromnu odgovornost, pa ako klijent izgubi novac, sa tim se teško suočavaju.