Bura s Jadrana donosi struju - Kako je u Hrvatskoj izgrađen vjetropark vrijedan 70 mil EUR

Najveći vjetropark u Hrvatskoj – vjetropark "Danilo" kod Šibenika ovog ljeta pušten je u rad. Tako je ova zemlja među prvima u regionu otišla korak dalje kada je riječ o ulaganjima u energiju vjetra. Jadran je tu, a ni bure ne fali, pa sada kamenito brdo kod Šibenika krasi 19 generatora. I dok Bosna i Hercegovina još čeka na izgradnju prvih vjetroelektrana (RS bi trebalo da dobije već 2015. godine, a FBiH 2018.), kod naših susjeda već se proizvodi struja iz ovog obnovljivog izvora energije.

Investitor u vjetropark vrijedan 70 mil EUR je firma "RP Global Projekti", dio holdinga "RP Global", koja je odlučila da ulaže u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, kada je ova zemlja 2001. donijela paket energetskih zakona. Time je stvoren pogodan osnov za dolazak investitora. Direktor "RP Global Projekti" Bojan Reščec u razgovoru za portal "eKapija.com" kaže da su u početku razmatrali 11 lokacija duž obale.

- Prema kriterijumima odabrali smo 5 na kojima smo započeli mjerenje vjetropotencijala. Imajući u vidu taj potencijal, mogućnost mreže, odziv lokalne zajednice i neke druge uslove, šibensko područje se pokazalo kao idealno za daljnje ulaganje. Izgradnjom "Danila", naše prve i trenutno najveće vjetroelektrane u Hrvatkoj u Šibensko-kninskoj županiji pokazalo se da je to bila dobra odluka – kaže Reščec.

Izgradnja je, navodi, trajala svega 8 mjeseci, a sami vjetroturbinski generatori su instalisani u tri i po mjeseca s dvije nezavisne ekipe, nakon čega je uslijedilo puštanje u probni rad i testni pogon.

Ali do puštanja u rad trebalo je biti uporan i proći dosta procedura. Borba s birokratijom je trajala osam godina. Kao i obično, krenulo se od analiza, studija, elaborata i "stručnih podloga s ciljem optimizacije projekta".

- Zatim, tu su borbe s birokratijom za ogroman broj saglasnosti i dozvola, promjene regulative, formi institucija, nekoliko različitih Vlada i druge prepreke, dugotrajne procedure studije uticaja na okolinu, lokacijske i građevinske dozvole, dogovori oko priključka na mrežu i dobijanja dozvola za proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora... Na kraju svega, dolaze razgovori s bankama kako bi se zatvorio i finansijski okvir. Može se reći da je uspjeh rezultat godina ulaganja, truda i puno entuzijazma – ističe Reščec.

Prema njegovim riječima, Hrvatski operator za prenos HOPS je ugovorni partner u dijelu priključka na mrežu. Svaki investitor je dužan da izgradi priključak na mrežu i tako osigura plasman proizvedene energije.

- To je dugotrajni proces- od Preliminarne analize mogućnosti priključka (PAMP) i izdavanja Prethodne elektroenergetske saglasnosti u fazi lokacijske dozvole, predugovora o priključenju, Elaborata optimalnog tehničkog rešenja priključka (EOTRP) u fazi građevinske, ugovora o priključenju, sve do internog pregleda HOPS-a i konačnog izdavanja elektroenergetske suglasnosti (EES) i ugovora o korišćenju mreže, nakon čega se infrastruktura trajno predaje u vlasništvo i upravljanje HOPS-u. Sam otkup električne energije se ugovara sa HROTE-om (Operatorom) Ugovorom o otkupu električne energije na 14 godina.

Reščec kaže da očekuju da će "Danilo" godišnje proizvoditi oko 100 gigavat časova, a da će se investicija otplatiti za osam godina.

S obzirom na to da Hrvatska, u odnosu na ostale zemlje regiona, prednjači u ulaganjima u energiju vetra, Reščec kaže da se neće zadržati samo na "Danilu".

- "RP Global" je iskoristio priliku i do kraja 2015. će imati petinu hrvatskih kapaciteta u vjetru - izgrađena VE "Danilo" s 43 MW i VE "Rudine" u gradnji s 34,2 MW.

Očekuje da će u godinama koje slijede ulagati i u minihidroelektrane, možda i u projekte u drugim zemljama u regionu.

Teodora Brnjoš

RP Global Projekti Hrvatska

RP Global

RP Global Projekti doo Zagreb

Hrvatski operator prijenosnog sustava HOPS

Hrvatski operator tržišta energije

HROTE

Bojan Reščec

vjetropark Danilo

Danilo Šibenik

Šibenik

vetropark kod Šibenika

ulaganje u vetroelektrane u Hrvatskoj

vjetropark u Hrvatskoj

vjetroparkovi u Hrvatskoj

energija vjetra

obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj

minihidroelektrane

OIE