Pada cijena goriva u BiH - Do kraja 2014. u Federaciji moguće sniženje za još 10 feninga

(Foto: Goran Parezanović)

Inače, gorivo na pumpama u RS je u odnosu na ono u FBiH u prosjeku jeftinije za oko 10 feninga, a entitetski distributeri najavljuju da bi do nove godine moglo pojeftiniti za još oko 10 feninga.

Lejla Glibo, stručni savjetnik u sektoru cijena u Ministarstvu trgovine FBiH, rekla je da je zahtjev za umanjenje cijene goriva zasad podnijelo nešto više od polovine distributera u FBiH, te da se taj zahtjev za korekciju cijena odnosi na dizel i benzin.

- Među većim distributerima koji su podnijeli zahtjev za umanjenje cijena goriva su "Energopetrol", INA i HIFA - dodala je Glibo.

Ona je istakla da se prosječna cijena benzina i dizela na dosta pumpi u FBiH nakon ovog novog smanjenja gotovo ujednačila, odnosno da je za dizele sada u prosjeku potrebno izdvojiti 2,36 KM, a za benzine 2,35 KM.

U ovom ministarstvu su konstatovali da je najnovije smanjenje cijena rezultat pada rafinerijskih cijena, čime su stvoreni uslovi za smanjenje i u maloprodaji.

Ljubo Stević, sekretar Udruženja vlasnika benzinskih pumpi RS, rekao je da će do Nove godine na pumpama u RS cijene goriva pasti za oko 10 feninga.

- Bez velikog uticaja kretanja cijena na svjetskom tržištu pred Novu godinu nafta i njeni derivati uvijek pojeftine - rekao je on.

Pored ovoga, dodao je Stević, sasvim je sigurno da je pad cijena na pumpama povezan sa smanjenjem cijena na svjetskom tržištu.

U petak (24. oktobar 2014. godine) je na "Nestro petrolu" za litar super plus 98 bilo potrebno platiti 2,38 KM, BMB 95 je koštao 2,29 KM, dizel euro 4 je koštao 2,32 KM, a dizel euro 5 2,37 KM.

Podsjećamo da su cijene sirove nafte na svjetskim tržištima proteklih mjeseci pale za više od 20%.

Poređenja radi, prije dva mjeseca barel nafte na londonskoj berzi koštao je nešto više od 100 dolara, dok je na njujorškoj berzi koštao 95. Poređenja radi, u petak je cijena barela na londonskoj berzi iznosila 86 dolara, a njujorškoj 81,24 dolara.

Svjetski stručnjaci smatraju da SAD i Evropa rušenjem cijene nafte uz pomoć povećanja proizvodnje u SAD i saveznicima Zapada, kao što je Saudijska Arabija, žele nanijeti štetu Rusiji, kojoj se cijela privreda temelji na nafti i gasu.

Zapad se nada da će na taj način oslabiti Rusiju i prisiliti na napuštanje tvrdog stajališta po pitanju Ukrajine.

Pored toga, stručnjaci se slažu u ocjeni da do pada nafte na svjetskom tržištu dolazi i zbog pada privredne aktivnosti u Evropskoj uniji i mogućnosti da se ponovo uđe u recesiju. Takođe, višoj cijeni nafte ne ide na ruku i to što usporava privredni rast Kine, zemlje koja je jedan od najvećih potrošača nafte na svijetu.