NavMenu

Kako prepoznati mobing na radnom mjestu i kada običan konflikt prelazi granicu?

Izvor: RTS Ponedjeljak, 24.08.2026. 09:28
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: KieferPix/shutterstock.com)Ilustracija
Nesuglasice na poslu su neizbježne, ali kada negativno ponašanje postane učestalo i usmjereno prema jednom zaposlenom, konflikt može prerasti u mobing. Stručnjaci objašnjavaju kako prepoznati razliku između običnog sukoba i zlostavljanja na radu, šta preduzeti u slučaju sumnje na mobing i zašto su dobra komunikacija i postavljanje jasnih granica važni za prevenciju.

Na poslu provodimo veliki dio dana, pa odnosi sa kolegama i nadređenima često u velikoj mjeri određuju kako ćemo se osjećati na radnom mjestu. Nesuglasice i različita mišljenja su neizbježni, ali kada konflikt preraste u pritisak, govorimo o ozbiljnom problemu.

Konsultant za poslovnu komunikaciju Lela Saković, gostujući u emisiji Prvog programa Radio Beograda "Jutro je", istakla je da konfliktno okruženje ne mora obavezno da podrazumijeva postojanje mobinga, ali predstavlja idealan prostor da do njega dođe.

– Konfliktno okruženje ne mora obavezno da podrazumijeva i postojanje mobinga, ali je, s druge strane, idealan prostor da do mobinga dođe. Tu se vrlo često javlja sindrom kuhane žabe – navela je Saković.

Razlika između običnog konflikta i mobinga

Prema njenim riječima, mobing se prepoznaje po tome što se ponavlja, odnosno što je riječ o učestalom i usmjerenom negativnom ponašanju prema jednoj ili više osoba. Krajnji cilj takvog ponašanja je da se osoba isključi iz poslovnog okruženja i navede da napusti posao.

Motive za ovakvo ponašanje stručnjaci vide u velikoj konkurenciji, pri čemu se mobing može javiti u različitim oblicima:

  • Horizontalni mobing javlja se među kolegama zbog konkurencije i netrpeljivosti.
  • Vertikalni mobing nastaje kada rukovodilac želi da diskredituje zaposlenog jer mu ne odgovara ili, u obrnutom smjeru, kada je negativno ponašanje zaposlenih usmjereno prema rukovodiocu.
  • Strateški mobing predstavlja situaciju u kojoj kompanija želi da se oslobodi viška zaposlenih bez isplate otpremnina, tako što ih navodi da sami daju otkaz.

Advokat Nikola Gvojić naglasio je da zlostavljanje na radu ipak nije pravilo i da se događa izuzetno, naročito kada poslodavac na pravilan način uredi radne obaveze, prava i pravila.

– Čini mi se da je ova tema otišla u smjeru u kojem se zlostavljanje predstavlja kao pravilo. Ono nije pravilo, već se događa izuzetno – istakao je Gvojić.

Šta uraditi kada sumnjate na zlostavljanje

Kada zaposleni posumnja da trpi mobing, Gvojić savjetuje da prvi korak bude direktan razgovor sa osobom koja je izvor nezadovoljstva.

– Potrebno je da uradi ono što bi svako uradio u takvoj situaciji, a to je da se obrati osobi koja je izvor takvog ponašanja i jasno joj kaže: "Meni ovo smeta, zlostavljaš me i uznemiravaš. Molim te, prestani" – objasnio je Gvojić.

Ukoliko se stanje ne promijeni, sljedeći koraci obuhvataju provjeru da li se sporno ponašanje može pravno okarakterisati kao mobing, prikupljanje dokaza i obraćanje osobi zaduženoj za pružanje podrške zaposlenima kod poslodavca, poput lica zaduženog za bezbjednost i zdravlje na radu ili predstavnika sindikata.

Nakon toga moguće je formalno pokrenuti postupak kod poslodavca ili pred sudom.

Problemi u praksi i strah od gubitka posla

Gvojić je ukazao i na probleme u praksi, prije svega na dugotrajnost sudskih postupaka.

Lela Saković naglasila je da se u najrazvijenijim zemljama Evrope bilježi najveći broj prijava mobinga, prvenstveno zbog visokog nivoa svijesti zaposlenih i odsustva straha. Posebno je istakla važnost jačanja samopouzdanja.

– Šta je najgore što može da se dogodi? Možda ćemo ostati bez posla, ali pronaći ćemo drugi, a sunce neće prestati da izlazi svakog jutra – poručila je Saković.

Značaj komunikacije i prevencije

Govoreći o korporativnoj komunikaciji, Saković je istakla da ljudi danas sve teže slušaju jedni druge i da se mnogi konflikti mogu spriječiti boljim delegiranjem zadataka i usvajanjem vještina nenasilne komunikacije.

Kada do konflikta dođe, potrebno je usmjeriti se na rješavanje konkretnog problema, a ne na ličnost sagovornika. Važni su i priprema za različite okolnosti u radnom okruženju te uvježbavanje postavljanja jasnih granica mirnim tonom.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.