Digitalne tehnologije i AI se sve češće koriste za mjerenje aktivnosti radnika - Kako da algoritam ne postane loš gazda?

Nema sumnje da će nove tehnologije promijeniti svijet, pa je digitalnu transformaciju na radnom mjestu potrebno prihvatiti i oblikovati na način od koga će jednako imati koristi i poslodavci i radnici.

Ovako je Manuela Geleng iz Generalnog direktorata EU za zapošljavanje, socijalna pitanja i inkluziju, koja je nedavno posjetila Beograd, kratko opisala intervencije koje su bile u fokusu Evropske komisije i ovog Direktorata u aktuelnom mandatu.

Jedan od najvažnijih uspjeha Direktorata svakako je bilo usvajanje Direktive o platformskom radu koja sadrži dva temeljna stuba – jedan koji se tiče liste kontrolnih kriterijuma kako bi se utvrdilo da li je neka digitalna platforma "poslodavac" i drugi, koji se tiče algoritamskog menažmenta. Kako vrijeme prolazi, upravo pitanje algoritamskog menadžmenta postaje sve značajnije jer se njegova upotreba ne odnosi samo na platforme već i na radnike u drugim sektorima.

O ovoj temi su, pored Geleng, na regionalnoj konferenciji Centra za istraživanje javnih politika pod nazivom "Promišljanje budućnosti rada: platformski rad u doba vještačke inteligencije", govorile i dvije vodeće evropske istraživačice u ovoj oblasti, Agnješka Pjasna iz Evropskog sindikalnog instituta i Fibi Mur (Phoebe Moore), profesorka Univerziteta u Eseksu.

Pjasna, prije svega, skreće pažnju na izazove koje algoritamski menadžment unosi u upravljanje radnim vremenom i organizovanje radnog procesa.

- Pristup usitnjavanja zadataka da bi se smanjio prazan hod i ubrzao radni proces dobro je poznat još od vremena prve industrijske revolucije, ali je uvođenje algoritamskog menadžmenta otvorilo mogućnost da se sa znatno većom efikasnošću radnicima dodjeljuju zadaci, a da se istovremeno eliminiše prostor za pauze ili odmore. Na ovaj način se vrijeme aktivnog rada tokom radnog vremena produžava nauštrb slobodnog, a plaćeni rad se svodi na minimum -objasnila je Pjasna.

Na ovaj način radnici u svim sektorima dolaze u sličan položaj u kakvom su već platformski radnici, kojima se rad plaća samo po isporuci određenog zadatka, a vrijeme koje je potrebno da bi se za obavljanje takvog zadatka pripremilo "smješta" se u slobodno vrijeme radnika.

Istraživanja Pjasne, ali i slična istraživanja koja je sprovela Fondacija Friedrich-Ebert-Stiftung, pokazuju da ovakav način rada zaposlene dovodi u poziciju da su stalno dostupni, da njihov ritam rada postaje nepredvidiv i intenzivan, što je u ovom trenutku u evropskom kontekstu posebno primjetno u građevinarstvu, proizvodnji i zdravstvu. Istovremeno, sa ubrzanjem ritma rada raste i stres i nivo povreda na radu, iako je bilo zamišljeno da algoritamski menadžment zapravo smanji broj ozljeđivanja radnika.

Vještačka inteligencija se koristi za mjerenje i praćenje aktivnosti radnika putem poluautomatskog upravljanja, ali fizičko, socijalno i mentalno blagostanje često nije eksplicitno povezano sa stresom na poslu koji, zapravo, može biti izazvan upotrebom vještačke inteligencije. Radnici mogu živjeti u konstantnom strahu od otpuštanja sa posla, dok oni koji su u radnom procesu mogu biti pod pritiskom da intenziviraju rad preko svojih mogućnosti. Ovo pitanje, kao ni pitanje korišćenja svih podataka koji se prikupljaju u procesu rada, kao i vlasništvo nad njima, nisu razriješeni.

Iz tog razloga, Pjasna i Mur upozoravaju da digitalne tehnologije pružaju ogromne mogućnosti za nadgledanje radnika, ispitivanje i kontrolu kvaliteta rada, uz prikupljanje ogromnog broja podataka, što negativno utiče na autonomiju radne snage i otvara pitanje sposobnosti radnika da kontrolišu koji se podaci o njima prikupljaju i sa kojom svrhom.

- Potrebno je da u narednom periodu posvetimo mnogo više pažnje tome koji podaci radnika se koriste i kako se realizuje ljudski nadzor nad ovim procesima. To i dalje nije jasno - upozorila je Mur na konferenciji Centra.

Ona je još 2020. zajedno sa kolegama predložila osnivanje "Opservatorije Međunarodne organizacije rada za politike u oblasti rada u digitalnoj ekonomiji", a sada je intenzivno angažovana na zagovaranju uvođenja nove regulative kojom bi bila bliže određena upotreba vještačke inteligencije u domenu rada.

Generalni direktorat EU za zapošljavanje

Fondacija Friedrich Ebert Stiftung

Centar za istraživanje javnih politika

Univerzitet u Eseksu

Evropski sindikalni institut

Manuela Geleng

Agnješka Pjasna

Fibi Mur

Direktiva o platformskom radu

AI

veštačka inteligencija

algoritamski menadžment

Opservatorija Međunarodne organizacije rada za politike u oblasti rada u digitalnoj ekonomiji