Tajna dobrog poslovnog rezultata krije se u 16%

Ako zaista želite da uspijete i nešto napravite od sebe i svog života, rješenje koje će vam ponuditi svako iskusan je paradoksalno. "Opustite se", rekli bi vam.

Albert Ajnštajn je bio gotovo nepristojno produktivan, ali njegova produktivnost je dolazila u naletima. U pauzama ovih napada bio je nježan prema sebi. "Ako mi posao ne ide dobro", rekao bi, "ležim usred dana i gledam u plafon dok slušam i vizualizujem šta se dešava u mojoj mašti".

- Zamislite Ajnštajna i njegovu bijelu grivu kako ležeći gleda u prazan plafon u dva popodne. Ovo nije mit o fizičaru, ali je ključno za ono što je Ajnštajna učinilo velikim. Umjesto da se bori, pustio je da ga zapljusne talas koristeći to kao priliku da napravi dva ili tri mentalna koraka unazad kako bi mogao da sluša svoju maštu. Ajnštajn je jednostavno pustio da ga poraze neproduktivne faze i tako je naučio da "dobro padne" - napisao je Alter u poglavlju o uspjehu.

- Isto je važilo i za Mocarta koji je sebi dozvoljavao da uspori u pauzama naleta produktivnosti. Znao je da najbolje od njegovih kompozicija dolazi kada je najsmireniji.

"Kada sam, takoreći, potpuno sam", napisao je, "raspoložen sam. Recimo, kada putujem kočijom ili kada šetam poslije dobrog obroka ili noću kada ne mogu da spavam, navire mi toliko ideja da teku u izobilju".

Ne morate da izvodite niz otkrića, da komponujete šesto simfonija i koncerata boreći se sa svojim demonima svaki put kada vaša produktivnost udari u zid. Kao i Ajnštajn i Mocart je znao da je najsigurniji način da se pobijedi neproduktivan period traženje prostora i samoće, a ne gruba sila, ali i prihvatanje da je neuspjeh neophodan" pročitaćete u Alterovoj Anatomiji.

Alter se dalje povlači iz svjeta genijalaca kakvi su bili pomenuti fizičar i kompozitor i vraća se u realnost poslovnog svijeta:

- Ni jedan ni drugi nisu bili zaljubljenici gužve. Umjesto toga, obojica su se povlačili, prihvatali tišinu i dozvolili idejama da slijeću.

Jedna od prednosti ovakvog "opuštenog" pristupa je i izbjegavanje borbe je stvaranje prostora za neuspjeh. To je prihvatanje da ne možemo uvijek da proizvodimo na vrhunskom nivou i da će uvijek biti presjeka koji su "niski". I savremene teorije učenja i razvoja priznaju da je napredak nemoguć bez izazova što znači da morate da propadnete prije nego što uspijete.

Tako je prije nekoliko godina tim psihologa pokušao da izvede taj savršeni odnos uspjeha i neuspjeha. Na jednom kraju spektra je savršen uspjeh, na drugom potpuni neuspjeh. Oba pola su demotivišuća.

Savršen uspjeh je dosadan i neinspirativan. Potpuni neuspjeh je iscrpljujući i demorališući. Negdje između ova dva ekstrema nalazi se "slatka" tačka koja garantuje dugoročan nepredak.

- Gdje je ta tačka na skali između ove dvije krajnosti? - pita Alter i odgovara naučno opravdano.

- Prema istraživačima, optimalna stopa greške je 15,87%. Očigledno je da prava stopa varira više nego što ovaj razoružavajući precizan broj sugeriše. Možda ćete u dobrim danima tolerisati i veću stopu grešaka. Možda ćete u onim lošim kada ste obeshrabreni ili umorni izbjegavati greške u potpunosti. Neki zadaci zahtijevaju veću stopu neuspjeha. Važna je i ličnost. Neki ljudi bolje tolerišu greške što može da bude objašnjenje njihovog stalnog uspjeha - stoji u knjizi.

Samo postojanje ovakve brojke od oko 16% daje vam objektivno mjerilo za optimalnu težinu. Šta to praktično znači?

Ako napravite grešku ili ne uspijete više od jednom u svakih pet ili šest pokušaja, vjerovatno niste dovoljno uspješni. Ako rijetko ili skoro nikada ne uspijevate, jednostavno je – niste uspješni.

Drugo, kako piše Adler, ova brojka vam dozvoljava da padnete. Ne samo da je u redu da doživite neuspjeh u radu, već je neophodno.

- Greške i padovi nisu kvarovi već obavezne i suštinske komponente cijelog procesa. Ovakva metrika "pet, šest neuspjeha" je koristan vodič kada učite novu vještinu. Bilo da učite nov jezik ili da pišete programe, trčite određenim tempom ili meditirate određeno vrijeme bez prekida, moći ćete da kvantifikujte svoj uspjeh. U početku, stopa neuspjeha može biti veća od jedan od šest pokušaja. Ako je veća, možete reći da ste neuspješni - piše Alter.

Isto je u poslovnoj atmosferi. Kompanije bolje rade kada tolerišu neuspjehe. Najsigurniji način da se zaglavite je da strogo težite savršenstvu.

Bilo da se radi o privatnom životu ili poslovnim rezultatima, odgovor nije samo neuspjeh, već i dobar neuspjeh. Neki ljudi, kako je napisao Alter, propadaju bolje od drugih.