Kada je 1878. godine stvorena Zahumsko-raška eparhija doneta je odluka da njeno središte bude u Nikšiću. Pošto je izgradnja novog sabornog hrama i vladičanskog dvora bila tek u planu, prvi zahumsko-raški episkop Visarion Ljubiša (1878-1882), privremeno je boravio u obližnjem manastiru Ostrogu. Kao crnogorski mitropolit (1882—1884), Visarion Ljubiša je nastojao da uz rusku pomoć ubrza pripremne radove, a njegovo djelo je nastavio i njegov naslednik, mitropolit Mitrofan Ban (1884-1920).

Saborni hram u Nikšiću djelo je ruskog arhitekte Mihaila Timofejeviča Preobraženskog. Crkva je građena od 1895-1900.godine. Od tada, ova crkva je služila kao Saborni hram Zahumsko-raške eparhije sve do 1931. godine, kada je ova eparhija ukinuta i priključena Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

U novinama Onogošt, broj 8.,1899.g. je članak, "Monumentalna crkva u Nikšiću". U tekstu stoji da je crkvu obišao Uroš Predić. Želja knjaza Nikole je bila da freske uradi Uroš Predić, ali je ovaj to odbio zbog obima posla.

Nakon stvaranja Eparhije budimljansko-nikšićke sa središtem u Nikšiću, Crkva sv. Vasilija Ostroškog je 2001. godine ponovo postala eparhijski saborni hram. (Wikipedia)