Foto: Google Maps
Adresa:
Fra Martina Nedića 1, Tolisa Orašje, BiH
Teritorija:
Orašje
Website:
Foto: Google Maps
Sadržaji:
Katolički manastiri / samostani • Muzeji • Kulturna dobra • Katoličke crkve / katedrale
Gradnja novog krila samostana započeta je 1985. godine, jer prvotna zgrada više nije zadovoljavala suvremene standarde življenja. Također su imali veliku muzejsku zbirku te knjižni fond koji nisu bili zbrinuti na adekvatan način,pa su odlučili da će, kad se presele u novu zgradu, staru prenamijeniti u muzej i knjižnicu.
Tek će 2011. godine, u vrijeme fra Marijana Živkovića, stručnjaci iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu urediti izložbeni postav koji sadrži vrijedne eksponate stare i do nekoliko tisuća godina.
Fratri će muzeju nadjenuti zvučno ime “Vrata Bosne”.
Muzej sadrži velik broj eksponata iz neolita, brončanog i željeznog doba te Rimskog Carstva. Posebnu pažnju privlače fibule – drevni oblik ukrasnih kopči koje su prije više od dvije tisuće godina služile za pričvršćivanje odjeće.
Muzej podijeljen u nekoliko prostorija sadrži i vrijednu numizmatičku zbirku, drevno oružje i oruđe te etnografske i crkvene predmete, poput nošnji i liturgijskog ruha. Jedan dio rezerviran je za minerale i fosile.
Samostanska knjižnica pak, unatoč nedostatku prostora, dom je bogatom fondu od 30 tisuća knjiga iz različitih područja, od znanosti preko vjerskih tema do beletristike. Najstarija od njih potječe iz 1525., a naš je interes pobudio arapsko-perzijsko-turski rječnik star više od 200 godina, dokaz koji govori u prilog obrazovanosti tadašnjih fratara.
Posebna zanimljivost muzeja je i što sami ormari, police i vitrine u kojima su izloženi eksponati i knjige imaju veliku vrijednost.
Namještaj je izrađen od rijetkog i vrijednog drva abonosa koje se izvlači iz savskog korita (https://www.bitno.net/ 2020 Tino Krvavica)
26.06.2026. | Građevina
Muzej Franjevačkog samostana Tolisa "Vrata Bosne" raspisao je javni konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja nove muzejske zgrade koja bi trebala postati centralno mjesto za čuvanje, istraživanje i prezentaciju kulturne i historijske baštine Posavine. Prema projektnom zadatku, nova zgrada planirana je u naselju Tolisa na području grada Orašja, na zemljištu u vlasništvu Franjevačkog samostana Tolisa. Građevinska parcela obuhvata oko deset duluma površine, odnosno 17.836 kvadratnih metara, a nalazi se sjeverno od samostanske crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije, jednog
Šta vredno posetiti/videti u okolini?
Gradnja novog krila samostana započeta je 1985. godine, jer prvotna zgrada više nije zadovoljavala suvremene standarde življenja. Također su imali veliku muzejsku zbirku te knjižni fond koji nisu bili zbrinuti na adekvatan način,pa su odlučili da će, kad se presele u novu zgradu, staru prenamijeniti u muzej i knjižnicu.
Tek će 2011. godine, u vrijeme fra Marijana Živkovića, stručnjaci iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu urediti izložbeni postav koji sadrži vrijedne eksponate stare i do nekoliko tisuća godina.
Fratri će muzeju nadjenuti zvučno ime “Vrata Bosne”.
Muzej sadrži velik broj eksponata iz neolita, brončanog i željeznog doba te Rimskog Carstva. Posebnu pažnju privlače fibule – drevni oblik ukrasnih kopči koje su prije više od dvije tisuće godina služile za pričvršćivanje odjeće.
Muzej podijeljen u nekoliko prostorija sadrži i vrijednu numizmatičku zbirku, drevno oružje i oruđe te etnografske i crkvene predmete, poput nošnji i liturgijskog ruha. Jedan dio rezerviran je za minerale i fosile.
Samostanska knjižnica pak, unatoč nedostatku prostora, dom je bogatom fondu od 30 tisuća knjiga iz različitih područja, od znanosti preko vjerskih tema do beletristike. Najstarija od njih potječe iz 1525., a naš je interes pobudio arapsko-perzijsko-turski rječnik star više od 200 godina, dokaz koji govori u prilog obrazovanosti tadašnjih fratara.
Posebna zanimljivost muzeja je i što sami ormari, police i vitrine u kojima su izloženi eksponati i knjige imaju veliku vrijednost.
Namještaj je izrađen od rijetkog i vrijednog drva abonosa koje se izvlači iz savskog korita (https://www.bitno.net/ 2020 Tino Krvavica)

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora